Crna pegavost paradajza (prouzrokovac: Alternaria solani) je bolest koja inteziviranjem proizvodnje i monokulturom postaje sve znacajnija. U nekim podrucjima se javlja kao glavna bolest paradajza.
Simptomi: Bolest se javlja na svim nadzemnim delovima biljke. Najpre nastaju sitne, mrke pege na donjem, najstarijem lišcu koje se postepeno uvecavaju i dobijaju specifican koncentricni izgled. Vremenom pege postaju brojnije i zaraeno lišce se suši. Oko pega se javlja hloroza kao posledica širenja toksina iz nekrotiranog dela tkiva. U uslovima visoke vlanosti i temperature, u središnjem delu pega, nastaje tamnosmeda, somotasta prevlaka koja predstavlja sporonosne organe gljive. Na stablu, obicno na prizemnom delu, uocavaju se zonirane pege koje su blago utonule u tkivo. One se ponekad šire i prstenasto zahvataju stablo koje se usled toga suši i propada. Zaraavanje plodova krece od peteljke, te se na tom delu ploda javlja specificna koncentricna zoniranost. Jace zaraeni plodovi opadaju.
Odravanje i prenošenje: Gljiva se prenosi semenom, zaraenim biljnim ostacima, zemljištem i samoniklim biljkama. Širenju bolesti pogoduje toplo vreme sa povremenim kišama ili jakim rosama.
Suzbijanje: Upotreba zdravog semena i rasada, plodored i uništavanje biljnih ostataka su najznacajnije preventivne mere protiv ove bolesti. Sa hemijskom zaštitom poceti pre pojave bolesti, što je obicno u vreme formiranja prvih plodova. Tretmane ponavljati svakih 7-10 dana. Koristiti preventivne preparate kao što su: Dithan M-45, Mankogal-80, Antracol WP-70. U slucaju pojave simptoma bolesti primeniti preparate sa kurativnim delovanjem koji imaju sposobnost da lece vec zaraenu biljku. U te svrhe koristiti sistemike: Score 250-EC, Quadris, Equation pro-WG.