Plamenjaca (prouzrokovac: Phytophthora infestans) je najznacajnija i najštetnija bolest paradajza.

Simptomi: Gljiva napada sve nadzemne delove biljke. Na listovima zaraženih biljaka javljaju se vodenaste pege, maslinaste boje u okviru kojih se, u uslovima visoke vlažnosti, sa nalicja razvija belicasta navlaka od ograna za razmnožavanje gljive. Pege se brzo uvecavaju, list se suši i opada. Na stablu nastaju ovalne, vodenaste pege koje ubrzo dobijaju mrku boju. Ove pege cesto prstenasto obuhvataju stablo usled cega se biljni delovi iznad mesta zaraze suše i propadaju. Karakteristicni simptomi su na zelenim plodovima gde se javljaju krupne, mrke pege koje se zatim šire sve dok nekroza ne zahvati ceo plod. Zaraženo tkivo je tvrdo i prekriveno belicastom prevlakom. Oboleli plodovi lako opadaju. Plamenjaca paradajza se vrlo brzo razvija. U usevima gustog sklopa, za svega desetak dana, zaraza se iz nekoliko lokalnih žarišta širi na citav usev i dolazi do masovne pojave opadanja lišca i plodova paradajza. Zbog toga ceo zasad paradajza izgleda kao da je poliven vrelom vodom ili da ga je zahvatio plamen vatre.

Održavanje i prenošenje: Ova gljiva prezimljava u krtolama krompira, tako da krompirišta predstavljaju osnovni izvor zaraza naredne vegetacije. Konidije gljive nošene vetrom ili kišnim kapima sa krompira dospevaju na biljke paradajza, gde u uslovima povišene vlažnosti (preko 90%) i umerene temperature (oko 20ºC), klijaju i ostvaruju zarazu. Da bi došlo do masovne pojave plamenjace potrebno je da se formira nekoliko generacija konidija.

Suzbijanje: U cilju smanjenja kolicine inokuluma kao izvora zaraze potrebno je za setvu koristiti iskljucivo zdrave krtole krompira, uništavati samonikle biljke, nepotrošen krompir posle zime i ljuske pri njegovom cišcenju. Izbegavati sadnju paradajza u blizini krompirišta. Pri gajenju paradajza u zatvorenom prostoru, kao što su plastenici i staklenici, neophodno je u njima regulisati vlažnost vazduha i temperaturu (otvaranjem objekata). Azotna dubriva koristiti u neophodnim i minimalnim kolicinama pošto povecavaju bujnost biljaka što pogoduje razvoju bolesti, uništavati sve biljne ostatke i po potrebi vršiti dezinfekciju zemljišta. Pored toga neophodno je tokom vegetacije sprovoditi hemijske mere zaštite. Prvo tretiranje paradajza protiv plamenjace vršiti kada se ova bolest javi na krompiru. U pocetku koristiti preparate sa kontaktnim delovanjem u cilju sprecavanja infekcije kao što su: razni preparati na bazi bakra, Cineb S-65, Dithane M-45, Mankogal-80, Antracol WP-70. Tretiranje obavljati na svakih 7-10 dana i posle jacih kiša. Ukoliko su se javili prvi simptomi bolesti, mogu se upotrebiti preparati sa kurativnim delovanjem koji se translociraju po celoj biljci i lece je. To su: Ridomil MZ 72, Ridomil Z 72, Ridomil bakar 45, Curzate M-DF, Tatto, Equation pro-WG, Quadris, Acrobat MZ. Ne preporucuje se primena jednog sistemicnog preparata više od dva puta u toku vegetacije zbog mogucnosti nastanka otpornosti gljive. Prilikom primene preparata potrebno je pridržavati se uputstva i voditi racuna o karenci, tj. ispoštovati broj dana koji mora da protekne od poslednje primene preparata do berbe.